Sadnja masline

O ovoj temi govorio je nedavno, u izuzetnom predavanju, u okviru manifestacije ''Berba masline u Boki'' prof.dr.Ranko Popović.

Prije početka radova, treba sagledati sve uslove: prirodne (minimalne temperature u toku zime, broj dana sa temperaturama ispod nule i opasnost od pojave kasnih mrazeva, količina i raspored padavina u toku godine a posebno u vrijeme aktivne vegetacije, relativna vlažnost vazduha i zemljišta,pravac i jačina vjetrova, tipovi zemljišta, nadmorska visina...) i ekonomske isplativosti (izraditi proračun troškova i aktivnosti, vodeći računa da budu vremenski povezani i realni ...). 

U zavisnosti od raspoloživog zemljišta, pomenutih pedološko-klimatskih uslova, cilja (plantažna sadnja, popunjavanje prostora između starih maslina, zamjena izrođenih stabala, proizvodnja ulja ili stone masline...) i ekonomskih mogućnosti, određujemo sortu i broj sadnica... Preporuka MD Boka'', saditi najmanje 70% domaćih sorti a najviše 30% introdukovanih, ne zato što ove druge nisu dobre, već zato što je ovo podneblje u kome se žutica najbolje ''osjeća'' i u kome daje ulje izražene harmonije između hemijskih i organoleptičkih osobina (dr.sci.Ksenija Miranović). Osim toga, uz dužno poštovanje prema svim introdukovanim sortama i visokom kvalitetu sadnog materijala iz inostranstva, naš cilj trebalo bi da bude zaštita i očuvanje domaćih sorti, sopstvenog proizvoda i proizvođača.

Sadnju masline najbolje izvršiti u jesen (period mirovanja koristi biljci za prilagođavanje novim uslovima, bolju iskotistivost vlage) ili u rano proljeće, prije kretanja vegetacije.

 Zemljište: zavisno od površine kojom raspolažemo, planiramo broj sadnica, a od klimatskih i edafskih faktora, položaja terena, ekspozicije itd. odlučujemo se za sortu. U svakom slučaju, prije sadnje pogledajte koje su sorte na tom terenu već postojale, pa nećete pogriješiti u izboru.

Žutica na primjer,najrasprostranjenija odomaćena sorta u Boki, osjetljiva je na kasne mrazeve, maslininu muvu i paunovo oko, pa treba  izbjegavati niske predjele (polje, vale, zatvorene površine...) u kojima se duže zadržava vlaga. Ona voli otvorene predjele, da je ''griju sva tri sunca'' i naši preci rijetko su je sadili na terenima ispod 50m nadmorske visine.

Isto tako, nigdje u Boki, ni u vrijeme naših predaka, kada je svaki pedalj obradivog zemljišta korišten za sadnju povrća, žitarica i leguminoza, ona ni u velikim zasadima nije sađena gušće od 6x6m, što nam je takođe dobar pokazatelj da treba voditi računa i o bujnosti sorte (žutica spada u bujnije) prilikom planiranja njenog ''životnog prostora''. U pojedinim dijelovima Boke, gdje je pojas  između planina i mora uzan a teren strm i teško pristupačan, maslina je sađena najčešće po obodu parcela, kako bi se što bolje iskoristio prostor za gajenje drugih kultura.

U savremenom maslinarstvu nalazimo sve češće primjere i gušće sadnje ali tada je u pitanju manje bujna sorta ili u suprotnom, primjena strožijeg režima redovnog održavanja i opet, možemo doći u situaciju da, nakon nekoliko godina, vadimo svako drugo stablo u zasadu, kako masline ne bi jedna drugu ''gušile''. Pregusta sadnja, baš kao i gusta krošnja, pogoduje razvoju bolesti, posebno gljivičnih, pa i o tome treba voditi računa.

Prije početka radova, neophodno je izraditi plan i predračun radova i troškova, vodeći računa da i aktivnosti i troškovi budu realni i vremenski povezani. Nakon sagledavanja cjelokupne situacije pristupa se osnovnim radovima na pripremi terena za sadnju.

1. Priprema terena: krčenje šume, čišćenje makije, vađenje biljnih ostataka, kamenja, šuta i odvoz na drugo mjesto, izrada ili popravka postojećeg prilaza. Nivelisanje i terasiranje (zavisno od nagiba terena), meliorativna obrada i đubrenje, ako je moguće, ili samo priprema priprema rupa za sadnju. Pripremu zemljišta za sadnju treba izvršiti u ljetnim mjesecima (aeracija, dezinfekcija, obnova mikroflore...)

Izvanredan primjer pripreme plana radova i predračuna a zatim i zemljišta pokazao nam je gospodin Neđo Radulović iz Kotora, koji je nakon odluke da obnovi stari maslinjak i zasadi mlade masline na porodičnom imanju u selu. U planu je održavanje radionice ''Sadnja masline'' na njegovom imanju.

2. Obavezna agrohemijska analiza zemljišta koja će pokazati kakvog je hemijskog sastava i strukture parcela i što treba dodati zemljištu da bi se popravile njegove osobine. 2009.godine, u saradnji sa BTF, naše udruženje je organizovalo javno predavanje i radionicu za uzimanje uzoraka zemljišta za osnovnu analizu (Prof.dr. Mirko Knežević i tehničar Vuko Stanišić).Sva uputstva mogu se dobiti u udruženju.

3. Razmjeravanje, obilježavanje parcele, projektovanje redova i sadnih mjesta, vodeći računa i o udaljenosti od ograde, puta, objekta... Piketiranje (obilježavanje mjesta za sadnju kočićima).

4. Bagerom (ako je moguće) vaditi rupe 1x1x1m, zemljište odlagati pored rupe. Poželjno je da rupe ostanu otvorene neko vrijeme, ali ako plaćate rad bagerom, morate raditi brže. Nakon donošenja (ako treba) bolje zemlje i stajskog đubriva, izmiješati i svaku zatrpavati. Vratiti pikete do sadnje. 

5. Sadnice, najbolje jednoipogodišnje -dvogodišnje, visine od 120-140 cm, sa dobro razvijenim vršnim granama od kojih će se formirati krošnja, zdrave, u dobroj kondiciji. Sadni materijal kupovati kod licenciranih proizvođača: Centar za suptropske kuture u Baru, Poljoprivredna škola u Baru, rasadnici, a za hrvatske sorte najbolje u rasadnicima Čibača u Dubrovniku, Prud u Metkoviću...

6.Pri kupovini sadnica obratiti pažnju na deklaraciju koja mora da srži osnovne podatke: naziv sorte, proizvođača, matični zasad, godinu uzimanja reznice, redni broj, potvrda da je virus free... Sadnice u kontejnerima (crnim kesama) mogu se saditi na stalno mjesto u bilo koje doba godine, pod uslovom da na parceli imate uvijek dostupnu vodu. One se brže adaptiraju i ne doživljavaju stres prilikom presađivanja.

7. Dva dana prije sadnje, sadnice natopiti vodom, ukloniti plastiku i saditi na stalno mjesto, rasporedivši korijen po napravljenoj humci, pažljivo, da se ne ošteti korjenov sistem, zatrpati najviše 10-15cm iznad mjesta do koga je bila u zemlji u kontejneru (zbog slijeganja zemlje) i dopuniti rupu finom zemljom, ne do samog vrha, već ostaviti udubljenje (kao lavor) koje će zadržavati vodu.

8. Obavezno postaviti podupirače, čvrste, prave kočeve koje ste pripremili ili kupili sa sadnim materijalom),povežite u osmicu, labavo da ne stiska deblo, u širokom krugu oko debla razapite mineralno đubrivo N:P:K (na osnovu Agrohemijske analize), i dobro natopite vodom.

Redovno održavanje zasada podrazumijeva agrotehničke i pomotehnoičke mjere prema preporukama stručnjaka.

 Ako sadite očepke, sigurni ste u kvalitet i sortu, znate da je od najboljeg stabla koje ste željeli razmnožiti ali, na rod treba dugo čekati. U svakom slučaju, dobro proučite literaturu koje ima dosta i dostupna je svima i konsultujte stručnjake iz oblasti voćarstva.

Berba

Kao najskuplji dio u procesu proizvodnje masline (gotovo 60% ukupnih troškova) berba ploda, način transporta i prerade, treba unaprijed planirati i sprovesti u što je moguće kraćem roku. Maslinari više nisu u dilemi da li brati ili sakupljati plod koji sam opadne; brati ranije ili kasnije; čuvati u sudovima od visokokvalitetnog nerđajućeg čelika ili u plastičnim sudovima i flaširati u providnim ili tamnim bocama, namijenjenim za čuvanje maslinovog ulja...

Dobijanje ekstra djevičanskog maslinovog ulja

Osnovni princip za dobijanje ekstra djevičanskog, prirodnog maslinovog ulja sa sadržajem nezasićenih masnih kiselina (oleinska) najviše do 0,8% i svim organoleptičkim osobinama propisanim za tu kategoriju (COI) za koje možemo reći da je prirodni sok masline, čini nekoliko koraka prije konačnog proizvoda:

1. Berba- zdrav, ne prezreo plod isključivo brati (tresti, češljati) a nikako skupljati sa zemlje ili mlatiti palicama.

2. Transport ploda- u gajbicama, paletama ili u najgorem slučaju, malim mrežastim vrećama.

3. Prerada- od berbe do mljevenja najviše 48 sati, u električnim mlinovima zatvorenog tipa, kontinuirani proces, dvofazni ili trofazni...

4. Taloženje- ulje ostaviti da se taloži u sudovima od nerđajućeg čelika visokog kvaliteta

5. Flaširanje- nakon oko mjesec dana, ulje flaširati (tamne boce puniti do vrha)

6. Čuvanje- boce čuvati na tamnom, u suvoj i prozračnoj prostoriji, na temperaturi od 16-18ºC

Kada je u pitanju određivanje trenutka berbe, ne može se precizno sugerisati, jer ni u jednom maslinjaku pa čak ni na istom stablu, plodovi ne sazrijevaju istovremeno.Jedno je sigurno: maslinar treba da prati promjene boje plodova, na osnovu čega će utvrditi optimalno vrijeme za berbu (kada će dobiti najviše ulja, najboljeg kvaliteta) a to može biti onda kada je 1/3 ploda zelena, 1/3 šarena i 1/3 u boji sorte (tamnoljubičasta ili crna). Odlaganje berbe, do trenutka kada je plod prezreo, a naročito čekati da sam opadne, pogrešno je jer ulje gubi na kvalitetu.

Ranijom berbom ne samo da dobijamo ulje visokog kvaliteta, već koristimo lijepo vrijeme za berbu i time povećavamo radni učinak berača, ostavljamo biljci više vremena za pripremu za novi ciklus, ona ranije i obilnije cvjeta i daje veći procent plodnih pupoljaka.

Najviše polifenola(antioksidansi) koji čuvaju ulje od kvarenja ima u ranije ubranom plodu. Sazrevanjem, kvalitet ulja opada.

Iako još uvijek ima otpora tradicionalnog, "sakupljači" protiv "berača", sigurno gube.Od svega 10%  koliko je u ukupno prerađenom plodu u uljari MD Boka, bio udio ubrane masline 2006 godine, do više od 90% na početku ove sezone, rezultat je, uspješne promocije proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja.Tradiciju treba  sačuvati samo kao sliku naše prošlosti, dok prozvodnja za tržište, pa bila to pijaca, restorani ili trgovine, mora u potpunosti ispunjavati sve tehničko-tehnološke uslove propisane zakonom o proizvodnji ulja i stavljanja u promet.