30.12.2013

Uz izvinjenje gospodinu Saidu Seferoviću za kašnjenje u objavljivanju njegovog teksta na našem sajtu, zbog prezauzetosti u vezi sa organizovanjem Skupštine i manifestacija posvećenih Jubileju( Deset godina Društva), isti objavljujemo u rubrici Vaši komentari i prilozi.

Napominjemo da za istinitost i stručnost priloga posjetilaca sajta odgovaraju autori teksta, lično. Uređivač sajta ne snosi odgovornost za nekompetentne i nestručne priloge. Tekstove sa uvredljivim sadržajem nećemo objavljivati.

Pozivamo vas da se javljate i šaljete svoja zapažanja i iskustva koja svima mogu biti od velike koristi.

Gospodin Said Seferović, dipl.ing mašinstva, prvi je među posjetiocima sajta koji je svoja iskustva u maslinarstvu odlučio podijeliti sa ostalim maslinarima i poštovaocima masline, ako izuzmemo Domagoja Žarkovića, sekretara Crnogorskog društva za borbu protiv raka, bliskog saradnika pok.dr. Ksenije Miranović, čije priloge redovno objavljujemo u rubrici o maslinarstvu i zdravlju, u našem Biltenu. 

Zahvaljujemo gospdinu Seferoviću na uloženom trudu i očiglednoj, nesebičnoj želji da svoja zapažanja podijeli sa svima koji su posvećeni maslini.   

SORTE MASLINA SA NAGLASKOM NA PRAKTIČNO ISKUSTVO

UVODNE NAPOMENE:

Na svijetu postoji preko 500 sorti maslina i kada sam 2010. god. podizao svoj mladi maslinjak,našao sam se pred dilemom:

-da li posaditi našu autohtonu sortu žuticu ili napraviti kombinaciju više svjetski poznatih sorti ,koje su dostupne kod nas ?

Naime,za žuticu znam kakva je i koje su joj prednosti i  mane,a svaki narod kaže za svoju sortu da je ona najbolja.Pošto mi ožiljavanje žutice nije baš uspjelo,a znajući da je dobijanje sadnica izdancima iz guka mukotrpan posao,odlučio sm se za ovu drugu varijantu,dakle posadio sam više introduciranih sorti i to:coratinu,oblicu,ascolanu teneru,lecino,picholine,zatim dvije godine kasnije dodao caroleu,a imam o po 1 kom.frantoia ,kalamate i dolce mele.

Dakle,imam jedan pravi mali ogledni maslinjak sa cca 80 stabala (na 2 lokacije,20 kom. uz oskudno navodnjavanje,a 50 –ak sa redovnim navodnjavanjem).Kao što je to kod nas normalno,niko od nadležnih iz PSS ili Zavoda za suptropske kulture –Bar,nije pokazao interesovanje za praćenje u cilju nekih stručnih saznanja,iako g-din iz PSS zna za ovaj maslinjak.

Nekoliko rečenica o svakoj sorti pojedinačno:

1.ASCOLANA TENERA je poznata italijanska stona sorta iz pokrajine Ascoli piceno i medju vodecim je svjetskim sortama namjenjenih za zeleno konzerviranje.Stablo je bujno,plod veoma krupan ,preko 10 g.nesimetričnog oblika,u blizini peteljke blago proširen.Rana je sorta,otporna na niske temperature (do -11 st.C).Randman ulja je oko 17℅.

2.CAROLEA je italijanska sorta porijeklom iz Calabrije,kombinovane namjene.Iako potiče sa krajnjeg juga Italije,otporna je na niske temperature.List je širok,tamno zelene boje,plod krupan od 6-8 g.i daje oko 22℅ ulja.Iako je dijelom samoplodna,bolje radja uz oprašivače,a to su noccelara messinese i lecino.

3.CORATINA je italijanska sorta iz Puglie,cijenjena je uljarica.Stablo je srednje bujnosti,rano prorodi,list dugačak svijetlo zelen,plod srednje krupan do krupan 4-5 g. ovalnog oblika.Veoma je kasna sorta,bere se u decembru.Oprašivači su joj pendolino,frantoio i lecino.Osjetljiva je nahladnoću i višak vode u zemljištu (moje iskustvo).Daje do 25℅ ulja,pomalo pikantnog ukusa.Može se zbog svoje krupnoće koristiti za crno konzerviranje.Radja redovno i obilno.

4.LECINO je jedna od najpoznatiji italijanskih sorti namjenjenih za ulje.Stablo je bujno,guste krošnje,sa visećim ravnomjerno rasporedjenim granama,što je čini ukrasnom biljkom.Rano prorodi, plod je sitan do srednji,težine 2,5-3 g.rana je sorta,pocrni već u oktobru.Sadržaj ulja u plodu je oko 20℅.Radja redovno i obilno,tako da na jednoj peteljci dodju 2-3 ploda (znak MITSUBISHI).

Dobar je oprašivač gotovo za sve sorte,a za nju je oprašivač pendolino.Otporna je na hladnoću i bolesti,naročito paunovo oko.

5.OBLICA je vodeća hrvatska sorta,zastupljena sa preko 70 ℅,kombinovane namjene.Stablo je bujno,oblika otvorenog košobrna,list  širok,tamno zelene boje,plod okrugao sa izuzetno dugom peteljkom,krupan, težine od 5-8 g.Oblica je rana sorta,bere se sredinom oktobra za zeleno konzerviranje.Ako se koristi za ulje randman je dobar,daje od 20-22℅ ulja.Otporna je na sušu i hladnoću i uspijeva i na škrtijim zemljištima.Mana joj je neredovna rodnost,baš kao i kod naše žutice.Oprašivači su joj lecino,levantinka i picholine.

6.PICHOLINE (PIŽOLIN)  je poznata francuska sorta namjenjena za zeleno konzerviranje.Ima srednje bujno stablo,list svijetlo zelene boje.Plod je srednje krupan,oko 4 g. asimetričnog oblika.Zrio plod daje od 18-20℅ ulja.Rano prorodi,radja redovno, ali ima osrednji prinos.

7.DOLCHE MELE je italijanska sorta manje poznata u literaturi,kod mene potiče iz zasada u ulcinjskom polju,koji je svjetski program hrane FAO podigao 80-ih godina.To je interesantna sorta koja zri (pocrni) još u septembru.Plod je krupan,daje do 25℅ ulja,ali je po namjeni stona sorta.Samoplodna je sorta (nije potreban oprašivač).

Na osnovu 4-godišnjeg iskustva u uzgoju,mogu reći da je najprije prorodila coratina,lecino ,picholine  i ascolana (odmah u I godini),a ove godine su dali od 10-15 kg ploda po stablu (što prema mojim saznanjima odgovara rodnosti u 10-15 god.).Oblica je ove godine prvi put značajnije rodila,ali takodje od 10 do 15 kg/ stablu.

Za sve ovo vrijeme žutica još nije rodila u značajnijoj količini,kako ona proizvedena ožiljavanjem reznica,tako i ona dobijena od izdanaka iz guka.

Što se tiče porasta stabala,najveći porast je imao lecino,a zatim oblica i coratina.Što se tiče krupnoće plodova,najkrupnija je ascolana,ali ne radja u velikoj količini.Iza nje je oblica,zatim picholine itd.Nažalost,sa caroleom nemam još iskustva ,jer poslije II godine nema značajnijeg roda.

Iz ove perspektive gledano,kad bi sada podizao maslinjak,posadio bi više carolee,zatim levantinku(dalmatinska sorta koja je prema istraživanju Udruge Paičuša-Pisak, imala najbolje rezultate ,odnos rodnosti,krupnoće i procenta ulja).Zatim,sortu Dolce mele,koja je značajna sa stanovišta rane berbe,dok još ima turista.

ZAKLJUČAK

Uz nesumnjive prednosti žutice što se tiče procenta ulja (do 30℅) i obima rodnosti (kg/ stablu) u rodnim godinama,smatram da bi ,ipak,trebalo u maslinjak unijeti više sorti ,kao i oprašivače,da bi imali maslina i ove,generalno govoreći „nerodne“ godine,posebno što se tiče maslina za jelo,koje se nemogu čuvati dugo kao i ulje.U korist ove tvrdnje govori i činjenica da sam na protekloj Maslinijadu u Baru,bio jedan od rijetkih maslinara (ako ne i jedini),koji je imao ovogodišnje zelene maslinei ovogodišnje maslinovo ulje.Kod mene ,dakle,nema „nerodnih“ godina.Naravno navedeni prinosu su ostvareni uz punu agrotehniku,navodnjavanje, svakih 15-ak dana sa vodom iz obližnjeg izvora.Na drugoj parceli,gdje donosim vodu i navodnjavam samo par puta u toku ljeta,prinosi su bili trostruko manji,iako je ova bila jedna od kišovitijih godina.Takodje,i porast stabala je neuporedivo manji.

Koliko je naš narod tradicionalan u svemu,pa i gajenju maslina,govori činjenica,da sam proteklog ljeta idući u maslinjak i noseći prskalicu na ledjima, da bi zaštitio svoje masline,morao da lažem komšijama da prskam masline,prosto, da me ne bi ismijavali.A onda me pitaju:kako to da ja imam ove godine masline? Njihove su sve opale.

Što se tiče proizvodnje ulja od italijanskih sorti,ove sam godine, po prvi put,preradio 100-tinjak kg lecina i coratine (u omjeru 50:50) i dobio 15 kg ulja/100 kg maslina,što je solidan randman,s obzirom da je coratina bila gotovo zelena (ove je godine znatno kasnila sa zrenjem u odnosu na prošlu).Ulje nisam još davao na senzorsku analizu,jer su se pojedini moćnici iz Udruženja maslinara –Bar,prepali da ne uzmem neku nagradu umjesto njih.Kod nas se ,kao i u ostalim sferama,ne dešava ništa slučajno,pa tako i dodjela nagrada na Maslnijadi.Inače,ulje je bilo malo gorkastog,odnosno pikantnog ukusa,pa bi ga valjalo miješati sa uljem od zrele žutice.

Poštovani Bokelji,puno uspjeha u kreiranju sajta vašeg Udruženja,i dobar rod sljedeće godine!

Bar:24.12.2013                                                                                                    Said Seferović dipl.ing.(nažalost mašinstva)